Premijer i ministri Vlade KS odgovorili na 200 pitanja građana (part 6)

Prošle sedmice je premijer Vlade KS Edin Forto, uživo odgovarao na pitanja građana i građanki Kantona Sarajevo povodom

Prošle sedmice je premijer Vlade KS Edin Forto, uživo odgovarao na pitanja građana i građanki Kantona Sarajevo povodom 100 dana rada Vlade Kantona Sarajevo. Pristiglo nam je preko 230 pitanja za premijera Vlade Kantona Sarajeva, te je na sva neodgovorena pitanja premijer Vlade KS zajedno sa ministricama i ministrima pisanim putem odgovorio.

Nakon premijera Vlade KS, u utorak 04. maja će ministar zdravstva u Vladi KS, Haris Vranić,  na Forumu odgovornosti odgovarati uživo na pitanja građana i građanki. Svoja pitanja, građani i građanke mogu postaviti i ranije putem inboksa Facebook stranice Lookalno.ba ili maila lookalno.ba@gmail.com, te u toku trajanja događaja na linku za prenos uživo u komentarima na Facebook stranici ili YouTube kanalu Lookalno.ba.

Dok čekamo novi Forum odgovornosti, u nastavku Vam donosimo odgovore Ivane Prvulović, ministrice za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo na pitanja građana:

Da li je planirano inovirati Institut javnog konkursa, kako osigurati fer i pošteno zapošljavanje u javnom sektoru?

Analizom procesa zapošljavanja u javnom sektoru Kantona Sarajevo provedene od strane Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo, prethodnim iskustvima u provođenju Uredbe o postupku prijema u radni odnos u zavodima, agencijama, direkcijama i upravnim organizacijama, pravnim licima sa javnim ovlaštenjima na teritoriji kantona, grada ili općine, u javnim ustanovama i javnim preduzećima čiji su osnivači kanton, grad ili općina, te u privrednim društvima u kojima kanton, grad ili općina učestvuju sa više od 50% ukupnog kapitala (“Službene novine Kantona Sarajevo”, br. 9/19 i 21/19, te presudom Ustavnog suda Federacije BiH stvorili su se preduslovi da  Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo pristupi izradi nove Uredbe s ciljem kvalitenijeg i transparentnijeg provođenja Instituta javnog konkursa.

Nacrt Uredbe o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru na području Kantona Sarajevo je prošao fazu javne rasprave te će se ubrzo naći na dnevnom redu Vlade Kantona Sarajevo u formi prijedloga. Usvajanjem nove Uredbe, bit će stavljena van snage Uredba o postupku prijema u radni odnos u zavodima, agencijama, direkcijama i upravnim organizacijama, pravnim licima sa javnim ovlaštenjima na teritoriji kantona, grada ili općine, u javnim ustanovama i javnim preduzećima čiji su osnivači kanton, grad ili općina, te u privrednim društvima u kojima kanton, grad ili općina učestvuju sa više od 50% ukupnog kapitala (“Službene novine Kantona Sarajevo”, br. 9/19 i 21/19.

Zašto se na javnim konkursima u Kantonu Sarajevo za prijem uposlenika kao jedan od glavnih kriterija uzima činjenica da je u pitanju član porodice šehida ili poginulog borca, te zašto se ne priznaju članovi takvih porodica iz drugog kantona tj. ako je poginuli borac ili šehid izvan Kantona Sarajevo?

Procedura prijema, odnosno javnog oglasa za prijem radnika propisana je Poglavljem III  Uredbe o postupku prijema u radni odnos u zavodima, agencijama, direkcijama i upravnim organizacijama, pravnim licima sa javnim ovlaštenjima na teritoriji kantona, grada ili općine, u javnim ustanovama i javnim preduzećima čiji su osnivači kanton, grad ili općina, te u privrednim društvima u kojima kanton, grad ili općina učestvuju sa više od 50% ukupnog kapitala (“Službene novine Kantona Sarajevo”, br. 9/19 i 21/19. i svi poslodavci imaju obavezu da je provode. Članom 7. propisan je sadržaj javnog poziva, a prednost pri zapošljavanju propisana je članom 17. stav (1) i (2) navedene Uredbe:

(1) Prilikom zapošljavanja potrebno je dati prednost kandidatima koji po posebnim propisima imaju prioritet pri zapošljavanju.

(2) Prioritet u zapošljavanju kandidati dokazuju odgovarajućim dokumentima (potvrda, uvjerenje i sl.) koji prilažu prilikom prijave na javni oglas, pozivajući se na poseban propis po kojem imaju prednost.

Obzirom da se pitanje odnosi na zapošljavanje šehidskih porodica i porodica poginulih boraca treba naglasiti da, prethodno navedena Uredba u članu 17. daje mogućnost primjene drugih propisa, konkretno Uredbe o jedinstvenim kriterijima i pravilima za zapošljavanje branilaca i članova njihovih porodica u institucijama Kantona Sarajevo, Gradu Sarajevo i općinama u Kantonu Sarajevu. Uredba o jedinstvenim kriterijima i pravilima za zapošljavanje branilaca i članova njihovih porodica u institucijama u Kantonu Sarajevo, Gradu Sarajevo i općinama u Kantonu Sarajevo, a koja predstavlja osnov za davanje prednosti pri zapošljavanju propisuje da su korisnici prava lica koja imaju prijavljeno prebivalište/boraviše u Kantonu Sarajevo.

Također, ista propisuje da lica koja imaju pravo na prvenstvo pri zapošljavanju su na evidenciji JU “Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo” Sarajevo ili su zaposlena sa nižom stručnom spremom od one koju posjeduju.

U skladu sa navedenim, Kanton Sarajevo može donositi uredbe i druge akte samo u skladu sa nadležnostima istog odnosno prvenstveno nadležan je samo za osiguravanje i poboljšavanje prava građana Kantona Sarajevo odnosno lica koja imaju prebivalište/boravište u Kantonu Sarajevo.

Svakako, bilo bi poželjno da ovakva uredba ili drugi propis se donese na niovu Federacije Bosne i Hercegovine, te bi na takav način bila osigurana i ujednačena prava za sve građane Federacije Bosne i Hercegovine.

Kako tumačite činjenicu da visokoobrazovani  ljudi preko programa za zapošljavanje rade za 500 KM naknade ? Smatrate li da je to dovoljno i da li će doći do povećanja?

Programom mjera za podsticaj zapošljavanja i održavanja više stope zaposlenosti i poboljšanje struktura zaposlenih u Kantonu Sarajevo definišu se pojedinačne podsticajne mjere, utvrđuju finansijska sredstva, kriteriji, ciljevi i rokovi realizacije svake predviđene pojedinačne podsticajne mjere, odnosno navedenim programom mjera utvrđuju se i iznosi sufinansiranja za svaku pojedinačnu mjeru. Na osnovu navedenog Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo poslodavcima koji su obuhvaćeni programom, mjesečno – 3, 6 ili 12 mjeseci (u zavisnosti koliko traje period sufinansiranja) refundira sredstva u ukupnom iznosu od 600,00 KM, odnosno 800,00 KM. Iznos, u zavisnosti od pojedinačne podsticajne mjere, može biti i veći po novouposlenoj osobi za cijelu ili dio isplate bruto plaće.

Svi drugi eventualni troškovi padaju na teret poslodavca što praktično znači da poslodavac zadržava  pravo da na račun vlastitih sredstava, zaposlenim osobama po pojedinačnim podsticajnim mjerama, isplaćuju plaću u većem iznosu od iznosa koji sufinansira Služba. Visina neto plaće sufinansirane osobe definiše se Ugovorom o radu između poslodavca i sufinansirane osobe i ne može biti manja od Zakonom propisane tako da u praksi imamo slučajeve gdje poslodavci isplaćuju veću bruto plaću od iznosa sufinansiranja Službe što je najčešće slučaj u realnom sektoru, dok poslodavci iz javnog sektora najčešće isplaćuju bruto plaće u visini sufinansiranog iznosa.

Značajno je napomenuti i činjenicu da su iznosi sufinansiranja po pojedinačnim podsticajnim mjerama od strane Federalnog zavoda za zapošljavanje, a koji se realizuju putem Službe, znatno manji.

Zašto ne kreirate programe subvencioniranja zaposlenih u privatnom sektoru, obzirom da su se prihodi u istom smanjili zbog epidemioloških mjera?

U pojedinačnim podsticajnim mjerama zapošljavanja pravo učešća imaju svi poslodavci sa područja Kantona Sarajevo uključujući i poslodavce iz realnog sektora koji ispunjavaju uslove iz javnog poziva. Služba za zapošljavanje Kantona Sarajeva je u prethodnom periodu imala programe zapošljavanja koji su se odnosili isključivo na realni sektor. Također, kroz kriterije za vrednovanje i selekciju zahtjeva poslodavaca za učešće u programima zapošljavanja, prednost se daje poslodavcima sa većinskim privatnim vlasništvom.

Trenutno je aktualan Nacrt Programa mjera za podsticaj zapošljavanja u 2021. godini u kojem je planirana pojedinačna podsticajna mjera “Posao za sve”, a koja se isključivo odnosi na poslodavce iz realnog sektora, odnosno poslodavce sa većinskim privatnim vlasništvom. Navedenom pojedinačnom podsticajnom mjerom se planira zaposliti 200 nezaposlenih osoba sa službene evidencije nezaposlenih na period od 6 mjeseci, a za čiju je realizaciju planirano 960.000,00 KM.

Kada će Vlada Kantona Sarajevo početi brinuti o egzistencijalnom statusu nezaposlenih na birou?

Briga o egzistencijalnom statusu nezaposlenih osoba je regulisana Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba u Kantonu Sarajevo, a provodi se putem Službe za zapošljavanje. U tom smislu aktivnosti Službe u oblasti materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba usmjerene su rješavanje zahtjeva za priznavanje prava na:

  • novčanu naknadu nezaposlenim osobama (visina naknade zavisi od dužine radnog staža koje je nezaposlena osoba ostvarila u trenutku raskida ugovora i to u trajanju od najmanje 8 mjeseci do preko 35. godina. Novčana naknada se isplaćuje u trajanju od 3 do 24 mjeseca, opet u zavisnosti od radnog staža.);
  • uplatu doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje za nezaposlene osobe kojima nedostaje do tri godine radnog staža do sticanja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, a u skladu sa propisima o penzijsko-invalidskom osiguranju;
  • uplatu doprinosa za zdravstveno osiguranje u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju Federacije BiH;
  • zbrinjavanje osoba koje su u postupku stečaja, likvidacije, restrukturiranja i privatizacije preduzeća ostale ili ostaju bez zaposlenja.

Da li će biti projekata za zapošljavanje po pitanju ljudi starosne dobi 50 + koji smo na Zavodu za zapošljavanje?

Početkom 2020. godine realizovana je pojedinačna podsticajna mjera sufinansiranja zapošljavanja osoba starijih od 50 godina (Program sufinansiranja zapošljavanja “50+”) zahvaljujući kojoj su zaposlene 184 nezaposlene osobe navedene ciljne grupe. Zbog krize izazvane pandemijom Covid-19, nije bilo realnih mogućnosti da se ova podsticajna mjera zapošljavanja realizira i ponovi u novom Programu mjera za 2020. i 2021. godinu. Međutim, postoji mogućnost da će se kroz očekivane Izmjene i dopune Programa mjera za 2021. godinu, te rebalansa budžeta ovaj program reaktivirati. U međuvremenu nezaposlene osobe starije od 50 godina mogu učestvovati i u pojedinačnim mjerama koje su planirane u Nacrtu Programa mjera za 2021. godinu (Program sufinansiranja zapošljavanja Posao za sve, Program javnih radova, Program sufinansiranja zapošljavanja demobilisanih boraca u komunalnoj privredi kao i programima koje finansira Federalni zavod za zapošljavanje.

Zašto ne organizujete inspekcijsku akciju kako biste stali u kraj poslodavcima koji neprestano iskorištavaju radnike? Zakon o radu postoji samo forme radi, niko ga se ne pridržava, ljudi rade kao robovi svaku sedmicu više od dozvoljenih 40 sati. Poslodavci samo ne stave subotu i nedjelju na platnu listu, kroz papire sve je čisto, a na praznike imaju pravo samo državni službenici ?

Nadzor nad primjenom propisa o radu provodi Kantonalna uprava za inspekcijske poslove kao samostalna kantonalna uprava u čijem je sastavu i inspekcija rada. Nadležnosti kantonalnog inspektora rada propisani su Zakonom o radu Federacije BiH.

Zašto 100% invalidi u kolicima nemaju pravo na mjesečne kupone za trolejbus i autobus, na antidekubitalni dušek, toaletna kolica, dioptrijske naočale, lijekove?

Temeljna prava osoba s invaliditetom 100% su regulisana Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata  i zaštite porodice sa djecom (“Službene novine Federacije BiH”, br. 36/99, 54/04, 39/06, 14/09, 45/16 i 40//18) – Federalni zakon. Smatramo da odgovori na postavljeno pitanje spadaju u oblast zdravstva i saobraćaja.

Kad će javne ustanove biti prilagođene za ljude u kolicima kao što su pozorišta, kino dvorane itd.?

Ministarstvo je u saradnji sa UNDP nastavilo realizaciju Projekta uklanjanja arhitekstonskih barijera, te se pokušavaju prevazići određene smetnje na općinskom nivou vezane za rješavanje i dobijanja građevinskih dozvola i drugih saglasnosti, kako bi se ubrzano i nesmetano odvijala implementacija ovog projekta.

Navedeni projekat ima za cilj izgradnju prilazne i druge infrastrukture kojom će se osigurati nesmetano kretanje i pristup osoba sa invaliditetom, nepokretnim i teško pokretnim osobama i to u javnim ustanovama institucijama Kantona Sarajevo. Implementacijom će biti obuhvaćeno ukupno 44 subjekta.

Radovi su završeni na 9 objekata:

  1. JU “Šesta osnovna škola” – Općina Ilidža,
  2. JU OŠ “Hrasno” – Općina Novo Sarajevo,
  3. OŠ “Grbavica 1” – Općina Novo Sarajevo,
  4. JU “Peta osnovna škola” – Općina Ilidža,
  5. Psihijatrijska bolnica KS – Općina Centar,
  6. JU Zavod za medicinu rada KS – Općina Novi Grad,
  7. Univerzitet u Sarajevu Veterinarski fakultet – Općina Novo Sarajevo,
  8. KJU Zaštičena prirodna područja (lokalitet Bijambare) – Općina Ilijaš,
  9. JU Srednjoškolski centar Nedžad Ibrišimović – Općina Ilijaš

Na 3 objekta su radovi u toku, za 3 objekta tenderska procedura je u toku, za 8 objekata ćeka se izdavanje građevinske dozvole, itd.

Napominjemo, u toku su aktivnosti i za realizaciju projekta  u Kamernom teatru, Općina Centar.

Kada će načelnici opština u Kantonu Sarajevo početi uvažavati zakone za raseljene građane te poštovati što donese Kanton Sarajevo?

Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo nema propisanu nadležnost i propise iz nadležnosti raseljenih lica i izbjeglica,  kojim može uticati na rad općina i načelnika u Kantonu Sarajevo.

Ministarstvo i općine u Kantonu Sarajevo na osnovu zaključenih sporazuma, ugovora, protokola i dr. djeluju partnerski u projektima vezanim za raseljena lica, a u cilju njihovog trajnog stambenog rješenja i pomoći u održivom povratku.

Svi zakonski propisi iz oblasti raseljenih lica,  Zakon o raseljenim licima i povratnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine i izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, broj: 15/05) i Zakon o raseljenim osobama-prognanicima i izbjeglicama–povratnicima  u Kantonu Sarajevo (“Službene novine Kantona Sarajevo”, broj: 27/05 – Prečišćeni tekst) su jasno definisali nadležnost i obaveze općina, te je jasno propisano da je Općina, odnosno nadležna općinska služba prvostepeni organ u priznavanju statusa raseljenih lica, te shodno tom propisu općinski načelnik donosi rješenja o priznavanju stausa raseljenog lica sa obimom pripadajućih prava. U navedinim propisima je takođe propisano da je drugostepeni organ (odlučivanje po žalbama) Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica.

Dalje želimo istaći da je ovo Ministarstvo imalo do sada uspješnu saradnju sa svim općinama u Kantonu Sarajevo, te kroz uložena značajna sredstva pomoglo u trajnom stambenom zbrinjavanju raseljenih lica i izbjeglica, kroz projekte obnove/rekonstrukcije/izgradnje i projekte podrške održivog povratka, a uvijek sa posebnim fokusom na lica koja borave u nekom od vidova alternativnog smještaja  i  interno raseljena lica. Trenutno su u toku aktivnosti na stambenom zbrinjavanju interno raseljenih lica iz općine Centar, koju zajednički provode Ministarstvo i Općina Centar.

Imam pitanje u vezi rješavanja trajnog stambenog zbrinjavanja interno raseljenih lica iz opštine Novo Sarajevo. Riječ je o šehidskoj porodici koja se povlači više od 30. god. po kolektivnim centrima, a koja se trenutno nalazi u kolektivnoom centru Ilijaš?

U toku su aktivnosti za interno raseljene porodice sa područja Općine Novo Sarajevo i sve projektne aktivnosti vodi nadležna općinska služba. Po informaciji sa kojom raspolaže ovo ministarstvo, donešena je Odluka o relokaciji devastiranih stambenih jedinica u novi stambeni objekat kolektivnog stanovanja u ulici Ivana Gorana Kovačića (“Službene novine Kantona Sarajevo”, broj 20/12) i kroz ovaj projekat bi trebala biti stambeno riješena većina interno raseljenih porodica sa područja pomenute Općine. Jedan dio interno raseljenih porodica koje se nalaze u ovom projektu su korisnici naših smještajnih kapaciteta.

Kada se steknu uslovi za izgradnju pomenutog objekta kolektivnog stanovanja, ovo Ministarstvo će nastojati da sufinasira projekat sa sredstvima odobrenim u Budžetu.

Za navode iz pitanja vezano za godine lutanja interno raseljenog lica, može se konstatovati da su neka interno raseljena lica/ruševinci izvan svog prijeratnog doma dugi niz godina i da su smješteni u objektu kolektivnog stanovanja u Ilijašu. Kolektivni centar Ilijaš je bio u funkciji do 2012. godine, kada je rekonstruisan i u istom je izgrađeno 25 stanova i on više nije u statusu kolektivnog centra, veće je to zgrada sa normalnim uslovnim stanovima. Pet porodica čije je prijeratno prebivalište bilo na teritoriji općine Novo Sarajevo, koristi naše smještajne kapacitete u zgradi u Ilijašu, dok se ne riješi njihovo trajno stambeno zbrinjavanje.

 

Na web stranici lookalno.ba čitajte i odgovore ostalih resornih ministarstava Vlade Kantona Sarajevo na pitanja građana.

Be continued….

Centri civilnih inicijativa (CCI) organizuju Forume odgovornosti sa premijerom, ministricama i ministrima Vlade Kantona Sarajevo povodom 100 dana rada Vlade Kantona Sarajevo. Organizovanjem Foruma odgovornosti nastoji se omogućiti dvosmjerna komunikacija između građana i predstavnika i predstavnica u vlasti koja je od izuzetne važnosti u demokratskom društvu. Forumi odgovornosti, nakon prvog održanog foruma sa Premijerom Vlade KS 21.4.2021., biće organizovani svakog utorka u maju, počevši od 4.5.2021.

Pin It