MINISTARSTVO ZA RAD, SOCIJALNU POLITIKU, RASELJENA LICA I IZBJEGLICE KANTONA SARAJEVO ODGOVORILO NA PITANJA GRAĐANA

Da li će neko od vas da se potrudi da zaposli po jednog člana porodice u kojima je

Da li će neko od vas da se potrudi da zaposli po jednog člana porodice u kojima je 7 i više članova tj. porodica koje imaju pet i više maloljetne djece, u kojima ne radi nijedan roditelj?

Odgovor:  Vlada Kantona Sarajevo je na sjednici održanoj dana 20.05.2021. godine na prijedlog Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice utvrdila Program mjera za podsticaj zapošljavanja i održavanja više stope zaposlenosti u Kantonu Sarajevo. Navedenim Programom biće omogućeno zapošljavanje 782 nezaposlene osobe koje su na evidenciji nezaposlenih lica JU “Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo” Sarajevo.

Moja mama je korisnik Gerontološkog centra Sarajevo i nismo je vidjeli više od godinu dana! Da li znate kada bi se GCS mogao otvoriti za posjete?

Odgovor: U svim ustanovama socijalne zaštite se od početka pojave koronavirusa provode posebne mjere u cilju sprečavanja širenja virusa i zaštite zdravlja korisnika ustanova socijalne zaštite jer korisnici istih spadaju u rizične skupine.

            U vezi sa navedenim, Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo je u prethodnom vremenskom periodu uputilo prijedlog Kriznom štabu Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo da isti  u skladu sa  nadležnostima izvrši procjenu epidemiološke situacije i rizika, te imajući u vidu proces vakcinacije u Kantonu Sarajevo i druge relevantne okolnosti, dozvoli posjete osobama smještenim u ustanovama koje zbrinjavaju i smještaju starije osobe.

 

Da li će se uvesti subvencije ili poboljšanje za majke sa troje ili više djece?

            Odgovor:  Oblast zaštite porodice sa djecom regulisana je Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom („Službene novine Federacije BiH”, br. 36/99, 54/04, 39/06, 14/09, 45/16 i 40/18) i Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom („Službene novine Kantona Sarajevo”, br. 38/14 – Prečišćeni tekst, 44/17 i 28/18). Vlada KS razmotriti donošenje mjera i poduzimanja aktivnosti u smjeru uspostavljanju pronatalitetne politike.

Ukoliko se eventualnim izmjenama gore navedenih Zakona omoguće subvencije ili poboljšanja za majke sa troje ili više djece i ukoliko se za tu namjenu obezbijede sredstva u Budžetu Kantona Sarajevo, na poziciji Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo, ovo ministarstvo će pristupiti relizaciji subvencija ili poboljšanja za majke sa troje ili više djece.

 

Hoće li ikad neratni invalidi dobiti kakvu invalidninu i biti izjednačeni sa drugim  invalidima u   povlaštenom statusu?

Odgovor: Oblast socijalne zaštite regulisana je Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom („Službene novine Federacije BiH”, br. 36/99, 54/04, 39/06, 14/09, 45/16 i 40/18) i Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djece („Službene novine Kantona Sarajevo”, br. 38/14 – Prečišćeni tekst, 44/17 i 28/ 18).

Što se tiče neratnih invalida, naknada koju dobijaju po Zakonu o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djece („Službene novine Kantona Sarajevo”, br. 38/14 – Prečišćeni tekst, 44/17 i 28/ 18), odnosi se na novčanu naknadu za pomoć i njegu od strane druge osobe u iznosu od 112,50 KM. U odnosu na 2020. godinu iznos novčane naknade za pomoć i njegu od strane druge osobe uvećan je za 7,14 %, odnosno za 7,5 KM. (Napomena: novčana naknada za pomoć i njegu od strane druge osobe u 2020. godini iznosila je 105,00 KM). Ovo Ministarstvo će i dalje, u skladu sa Zakonom i raspoloživim sredstvima u Budžetu Kantona Sarajevo za ovu namjenu, na poziciji ovog Ministarstva, nastojati da pomogne ovim kategorijama korisnika.

 

Da li migranti dobivaju pomoć i da li je dovoljna, te da li su migranti sugrađanima predstavljeni kao opasnost?

Odgovor: Viši nivoi vlasti imaju značajan okvir nadležnosti u vezi sa migacionim kretanjima u Bosni i Hercegovini, te su isti glavni nosioci aktivnosti u vezi sa migracionim kretanjima odnosno migrantima.

Bitno je napomenuti da migraciona kretanja na prostoru Kantona Sarajevo su intenzivirana naročito tokom 2018. godine. U migracijske tokove uključena su pored ostalih i djeca, osobe sa invaliditetom, trudnice i druge vulnerabilne grupe.

JU “Kantonalni centar za socijalni rad” u okviru svoje nadležnosti ima jednu od ključnih uloga da kroz institut starateljstva obezbijedi sigurnost i zaštitu djece migranata i azilanata bez pratnje roditelja/staratelja/odraslih osoba, prevenciju razdvajanja djece od roditelja i članova porodice, otkrivanje i evidentiranje djece u riziku (od trgoine, zlostavljanja, zanemarivanja, nasilja i sl.)

Na prethodno navedeni način Kanton Sarajevo odnosno konkretno JU “Kantonalni centar za socijalni rad” vrši aktivan i značajan rad u cilju pomoći najosljetljivijim grupama migranata.

 

Da li namjeravate da poboljšate rad ministarstva?

Odgovor: U narednom periodu se planira poboljšanje rada Ministarstva na način da se

intenziviraju aktivnosti na uređenju sistema socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom u smislu poduzimanja  mjera i pružanje usluga u cilju  osiguranja adekvatnog životnog standarda najugroženijih kategorija stanovništva, te zadovoljavanje potreba socijalno osjetljivih kategorija stanovništva, kao i zaštite porodice sa djecom, a koje će se realizovati kroz:

            – praćenje stanja u oblasti socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom i poduzimanje mjera za unapređenje zaštite korisnika u navedenim oblastima, odnosno otklanjanju uočenih problema, te blagovremeno i u cijelosti ispunjavanje svih obaveza prema korisnicima, propisanih zakonskim i podzakonskim aktima,

– aktivnosti Ministarstva u reformi zakonodavstva u oblasti socijalne i dječije zaštite započete sa nivoa Federacije BiH na  izradi novih zakona  i to: Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom, Zakona o podršci porodicama sa djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine ,  Zakona o obavljanju socijalne djelatnosti, Zakona o socijalnim uslugama i Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata,

– kontinuirano praćenje pokrenutih reformskih procesa sa viših nivoa vlasti u smislu poduzimanja  mjera i radnji iz okvira nadležnosti Ministarstva i stvaranju pretpostavki za uvođenje novih oblika zaštite koji se odnose na zadovoljavanje sadašnjih potreba korisnika u odnosu na važeća zakonska rješenja, kao i ostalih pojedinaca koji se zbog različitih okolnosti nađu u stanju socijalne potrebe koje ne mogu prevazići bez pomoći društvene zajednice,

– utvrđivanje prioriteta i mjera u cilju  suzbijanja siromaštva i socijalne isključenosti, postizanja socijalne sigurnosti, te omogućavanja lakšeg pristupa ostvarivanja usluga najugroženijih kategorija stanovništva i stvaranju uslova za njihov bolji život,

– utvrđivanje i definisanje kategorija korisnika prava iz socijalne i dječije zaštite u okviru kojih će se poduzimati aktivnosti ukljanjanja iz sistema onoga što ne pripada socijalnoj i dječijoj zaštiti,

– provođenje aktivnosti na unapređenju sistema socijalne zaštite koji omogućava socijalno uključivanje za sve građane u ostvarivanje prava (starije osobe, osobe sa invaliditetom, osobe ovisnici o psihoaktivnim supstancama i dr),

– unapređenje rada javnih kuhinja – aktivnosti na izmjeni akata kojima će se osigurati bolji kvalitet i veća raznovrsnost hrane za korisnike javnih kuhinja,

– zalaganje za povećanje i ujednačavanje naknada za porodilje i dječijeg dodatka, uz unapređenje kriterija,

– punu podršku hraniteljstvu i transparentnosti procesima zaštite djece,

– praćenje rada udruženja osoba sa invaliditetom i humanitarnih organizacija koje se finansiraju/sufinansijraju iz Budžete Ministarstva;

aktivnosti na uspostavljanju novog modela socijalno-zdravstveno-pedagoškog institucionalnog sistema za podršku djeci i osobama s poteškoćama u razvoju, uz prateće javne ustanove,

– praćenje implementacije Protokola o radu i saradnji Koordinacionog tijela na prevenciji, zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo;  Protokola o saradnji u postupku prihvata, proprata i privremenog zbrinjavanja djece bez pratnje koja se vraćaju u BiH po osnovu Sporazuma o readmisiji,

– uspostavljanje mehanizama za efikasnu koordinaciju u oblasti socijalne zaštite između opština i Kantona Sarajevo,

– razvijanje partnerstva i udruživanja vladinog i sektora civilnog društva u cilju postizanja što veće efikasnosti i dostupnosti socijalne zaštite korisniku kroz razvijanje mješovitih modela djelovanja koji za rezultat ima bolju, efikasniju i jeftiniju uslugu primjerenu sadašnjim potrebama korisnika.

 

U oblasti raseljenih lica, povratka i repatrijacije intenzivirat će se aktivnosti na:

– izradi programa rješavanja stambenih potreba po principu socijalnog stanovanja na području Kantona Sarajevo;

–  povratku porodica sa priznatim statusom raseljenog lica u svoje prijeratne domove u i van Kantona Sarajevo,

– aktivnosti na obezbjeđenju održivog povratka kako u Kanton Sarajevo, tako i iz Kantona Sarajevo,

– nastavku realizacije Projekta izgradnje objekta kolektivnog stanovanja, lokalitet Šip, Općina Centar, za stambeno zbrinjavanje interno raseljenih porodica i porodica u stanju socijalne potrebe – II faza,

– nastavku  implementacije Projekta CEB II – “Zatvaranje kolektivnih centara kroz omogućavanje javnih stambenih rješenja” kroz dva podprojekta:

  1. a) “Rekonstrukcija objekta kolektivnog centra u Hrasnici, Općina Ilidža, u okviru koje je planirana izgradnja 33 stana,
  2. b) Izgradnja 1 (jednog) objekta kolektivnog stanovanja/zgrade sa 9 (devet) stanova u Tarčinu, Općina Hadžići,

– provođenju mjera i aktivnosti iz “Strategije za prihvat i integraciju državljana Bosne i Hercegovine, koji se vraćaju po osnovu Sporazuma o readmisiji i Akcionog plana 2019.-2022. godina, što, između ostalog, podrazumijeva:

– aktivnosti na obezbjeđenju kontinuiranog prihvata, proprata i zbrinjavanja osoba po osnovu Sporazuma o readmisiji,

– organizovanje radionica za obuke lokal readmisionih timova i povjerenika iz općina Kantona Sarajevo,

– kontinuiranom radu na bazama i sistemu upravljanja podacima o readmisiji

– kreiranje projekata ekonomske održivosti readmisionih povratnika,

            – prikupljanju i ažuriranju podataka i izvještaja lokal readmisionih timova i povjerenika vezano za readmisiju.

 

Da bi se mogle provoditi uspješno sve navedene aktivnosti potrebno će biti izvršiti izmjenu unutrašnje organizacije i sistematizacije radnih mjesta u Ministarstvu, kao i obezbijediti stručni kadar.

Poboljšat će se i međusektorska saradnja u Ministarstvu, s obzirom da je samo timskim radom moguće odgovoriti svim obavezama i uspješno realizovati postavljene zadatke iz nadležnosti Ministarstva.

 

Kada mislite poboljšati životne uslove boraca i raseljenih lica?

            Odgovor: Ministarstvo kontinuirano pomaže raseljenim licima u skladu sa odobrenim sredstvima u  budžetima, kroz projekte obnove/sanacije/rekonstrukcije/izgradnje stambenih jedinica i projekte podrške održivom povratku.

 

Objasnite nam već osmišljeni plan povratka izbjeglica na njihova ognjišta koja su zbog nesretnih dešavanja morala napustiti?

            Odgovor: Po Aneksu VII Dejtonskog mirovnog sporazuma sva raseljena lica i izbjeglice trebaju da se dostojanstveno i sigurno vrate na svoje prijeratne adrese, s tim da im se obezbjede uslovne stambene jedinice u kojima će stanovati i da im se obezbjedi egzistencija, a sve putem projekata obnove/sanacije/rekonstrukcije/izgradnje stambenih jedinica i projekata podrške održivom povratku. Potrebno je planirati i obezbjediti veća sredstva na svim nivoima vlasti.

 

Da li ćete nastojati poboljšati informacioni sistem, nadograditi ga i dati  tehničku podršku da bi podaci bili svima dostupni ?

Odgovor: Prava iz oblasti socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom obračunavaju se i isplaćuju kroz informacijski sistem SOTAC. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je u saradnji sa kantonalnim ministarstvima nadležnim za oblast socijalne zaštite i dječije zaštite, zaduženo da nastavi kontinuirano pratiti funkcionisanje informacijskog sistema SOTAC. Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo u saradnji sa JU “Kantonalni centar za socijalni rad” – općinskim službama socijalne zaštite kontinuirano provodi aktivnosti na unošenju svih prava iz navedenih oblasti, te na vršenju isplata kroz informacioni sistem SOTAC, kako bi isti optimalno funkcionisao. Ovo ministarstvo će u saradnji sa Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike nastojati da se informacioni sistem SOTAC stalno nadograđuje kako bi bio što efikasniji i pružao mogućnost da podaci budu svima dostupni.

Takođe ovo ministarstvo je uradilo program mape prava i usluga u ministarstvu i to: iz oblasti socijalne zaštite, oblasti zaštite porodice sa djecom, oblasti zaštite civilnih žrtava rata i oblasti raseljenih lica i izbjeglica, koji je u funkciji i gdje su dostupne sve mape prava i usluga ovog ministarstva, sa svim pravima korisnika koje mogu  ostvariti i pod kojim uslovima.

 

Od 1995. godine sam raseljeno lice. 23 godine sam živjela u Bosanskoj Gradišci a prije toga 3 godine u Milićima. Ništa nisam dobila, a ni ostvarila. Svo vrijeme sam plaćala kiriju i bila podstanar. Sada sam se vratila u Sarajevo, u svoj stan, bez sredstava za život. Službenik moje opštine mi je rekao citiram: Prodaj stan pa ćeš imati para. Molim Vas za pomoć

            Odgovor:   U skladu sa Zakonom o raseljenim osobama i povratnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine i izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj: 15/05) i Zakonom o raseljenim osobama – prognanicima i izbjeglicama – povratnicima u Kantonu Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj: 27/05), ako ispunjavate potrebne uslove donijet će Vam se Rješenje o priznatom statusu raseljeng lica u kojem će biti navedena sva Vaša prava: pomoć u nužnom popravku vlatitih kuća ili stanova, pomoć u korištenju kredita ili donacija za počinjanje poslova u pogledu stvaranja prihoda za sebe i svoju porodicu, privremeni smještaj, prijeko potrebna ishrana, socijalna prilagodba i psihološka podrška, zdravstvena zaštita, obrazovanje djece i omladine, podmirivanje drugih nužnih potreba s tim da povratnik ne gubi pravo na pomoć u održivom povratku vlastitog stana ili kuće i nakon prestanka statusa.

Rješenje o priznatom statusu raseljene osobe izdaje općina u kojoj trenutno boravi.

Za sva pitanja, vezano za vaš status možete se obratiti općini boravka ili Ministarstvu za rad, socijalnu politiku raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo. u skladu sa Zakonom o raseljenim osobama i povratnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine i izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj: 15/05) i Zakonom o raseljenim osobama – prognanicima i izbjeglicama – povratnicima u Kantonu Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj: 27/05), ako ispunjavate potrebne uslove donijet će Vam se Rješenje o priznatom statusu raseljeng lica u kojem će biti navedena sva Vaša prava: pomoć u nužnom popravku vlatitih kuća ili stanova, pomoć u korištenju kredita ili donacija za počinjanje poslova u pogledu stvaranja prihoda za sebe i svoju porodicu, privremeni smještaj, prijeko potrebna ishrana, socijalna prilagodba i psihološka podrška, zdravstvena zaštita, obrazovanje djece i omladine, podmirivanje drugih nužnih potreba s tim da povratnik ne gubi pravo na pomoć u održivom povratku vlastitog stana ili kuće i nakon prestanka statusa.

Rješenje o priznatom statusu raseljene osobe izdaje općina u kojoj trenutno boravi.

Za sva pitanja, vezano za vaš status možete se obratiti općini boravka ili Ministarstvu za rad, socijalnu politiku raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.

 

Da li se planira poboljšati situacija sa penzijama?

Odgovor:  Navedeno pitanje nije u nadležnosti Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.

Viši nivoi vlasti odnosno konkretno federalni nivo ima nadležnost za navedeno pitanje.

 

Može li se strateškom socijalnom politikom smanjiti siromaštvo u KS?

Odgovor: Strateško planiranje je izuzetno značajno u svakoj oblasti, pa tako i u oblasti socijalne politike. Imajući u vidu ustavnu nadležnost u oblasti socijalne politike i socijalne zaštite u užem smislu, a koja je podijeljena između Federacije BiH i kantona, Federacija BIH, u najvećem procentu, donosi strateške dokumente, te rukovodi reformskim procesima u ovoj oblasti. Kanton Sarajevo, imajući u vidu navedeno, donosi provedbene akte u formi akcionih planova kao operativnih dokumenata, te provodi zacrtane aktivnosti u smislu realizacije planiranih strateških aktivnosti. Također, strategije razvoja, a koje se donose na nivou Kantona su usklađene sa planiranim na nivou Federacije BiH. Nadalje, Kanton Sarajevo putem svojih predstavnika učestvuje i u izradi reformskih zakona koji se donose sa nivoa Federacije i na taj način direktno učestvuju u kreiranju legislative u oblasti socijalne politike. Kao konkretni rezultati navedenih procesa su poboljšanje stanja u oblasti i u konačnici bolja zaštita i ciljanje korisnika socijalne zaštite, te uvođenje i razvoj novih oblika njihove zaštite.

Civilne žrtve rata u ulici Marka Marulića 9. godina dobijaju pakete od Kantona, ali ne daju kršćanima. Da li to planirate promijeniti?

            Odgovor: Ovo Ministarstvo dodjelu pomoći građanima Kantona Sarajevo, udruženjima, fondacijama i pravnim licima vrši saglasno Odluci o dodjeli jednokratne novčane pomoći za kalendarsku godinu kojom su propisane kategorije korisnika ove vrste pomoći kao i uslovi za ostvarivanje iste. Pomoć se dodjeljuje po zahtjevu/molbi i može se dodijeliti u novcu ili naturi (paketi).

Ukoliko mislite na udruženja civilnih žrtava rata, Ministarstvo je u proteklom periodu po zahtjevima udruženja, dodjeljivalo navedenu jednokratnu pomoć u novcu u svrhu kupovine paketa za najugroženije članove udruženja. Odabir najugroženijih članova udruženja vrše ta udruženja i ovo ministarstvo do sada nije imalo informaciju o ovome što ste naveli, a svakako je mišljenja i stava da se pomoć treba dodjeljivati jednako prema svim članovima udruženja kojima je ta pomoć potrebna bez diskriminacije po bilo kojem osnovu.

U vezi sa vašim navodima, Ministarstvo će provesti postupak u okviru svoje nadležnosti u cilju provjere svih aspekata utroška sredstava koja se dodjeljuju udruženjima.

 

Da li ste formirali plan što se tiče izbjeglica, te da li radite na izgradnji nekog migracijskog centra?

            Odgovor: Navedeno pitanje nije u nadležnosti Ministarstva. Državni nivo vlasti je nosilac aktivnosti u vezi sa migracionim kretanjima.

Da li je razrađena ideja o deportaciji migranata u neku drugu zemlju?

            Odgovor:  Navedeno pitanje nije u nadležnosti Ministarstva. Državni nivo vlasti je nosilac aktivnosti u vezi sa migracionim kretanjima.

Da li će penzioneri sa socijalnom pomoći imati neku bolju pomoć obzirom da 70 KM mjesečno  nije dovoljno za sve potrebe?

            Odgovor: U okviru Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom Kantona Sarajevo ne postoji termin niti pravo na socijalnu pomoć penzionerima. Ukoliko se misli na ostvarivanje prava na subvencioniranje troškova grijanja u sezoni grijanja koje se ostvaruje za mjesece januar, februar, mart, novembar i decembar i koja ostvaruju pod propisanim uslovima i penzioneri, novčana naknada po ovom osnovu trenutno mjesečno iznosi 100,00 KM.

Ko koristi fond penzionera?

Odgovor:  Navedeno pitanje nije u nadležnosti Ministarstva.

Zašto i koliku svotu novca ste prihvatili od EU da zadržite migrante u BiH?

Odgovor:  Navedeno pitanje nije u nadležnosti Ministarstva. Državni nivo vlasti je nosilac aktivnosti u vezi sa migracionim kretanjima. Međutim, Ministarstvo ističe da nije dobilo bilo kakva finansijska sredstva od EU.

Kako ministrica može pomoći građaninu koji je dobio trojke rođene 2016. godine. Kada ga možete primiti u Vaš Kabinet. Vukšić Krešimir, Kaptol 14., broj telefona: 062 001 371

Odgovor:  Ovo Ministarstvo je gospodinu Vukšiću, u okviru finansijskih mogućnosti u proteklom periodu pružalo finansijsku pomoć putem jednokratnih novačnih pomoći.

Kada će se povećati penzije a smanjiti režije?

            Odgovor:  Navedeno pitanje nije u nadležnost ovog Ministarstva.

Zašto ne povedu više računa o migrantima?

Odgovor:  Navedeno pitanje nije u nadležnosti Ministarstva. Državni nivo vlasti je nosilac aktivnosti u vezi sa migracionim kretanjima.

Da li su supruge umrlih boraca zaslužile nepravdu  koja je učinjena prema njima?

Odgovor:  Navedeno pitanje je u nadležnosti Ministarstva za boračka pitanja KS.

Kada se misli riješiti problem raseljenih osoba?

Odgovor:   Problemi raseljenih osoba predstavljaju kompleksnu oblast te shodno tome nadležnost za postupanje u okviru iste je podijeljena između različitih nivoa vlasti.

Ministarstvo napominje da intenzivno poduzima aktivnosti u okviru svoje nadležnosti na teritoriji Kantona Sarajevo sa ciljem rješavanja svih pitanja odnosno problema raseljenih osoba.

 Šta se konkretno radi za smještaj migranata?

            Odgovor: Smještaj migranata nije u nadležnosti Ministarstva.

Međutim, JU “Kantonalni centar za socijalni rad” u okviru svoje nadležnosti ima jednu od ključnih uloga da kroz institut starateljstva obezbijedi sigurnost i zaštitu djece migranata i azilanata bez pratnje roditelja/staratelja/odraslih osoba, prevenciju razdvajanja djece od roditelja i članova porodice, otkrivanje i evidentiranje djece u riziku (od trgoine, zlostavljanja, zanemarivanja, nasilja i sl.)

Na prethodno navedeni način Kanton Sarajevo odnosno konkretno JU “Kantonalni centar za socijalni rad” vrši aktivan i značajan rad u cilju pomoći najosljetljivijim grupama migranata.

1996. godine dobio sam otkaz u firmi i nakon 6 mjeseci rješenje o otkazu. Obrazloženje: nisam došao na posao tri dana prema zakonu automatski otkaz. Kakva su moja prava i kome da se obratim u firmi sam radio od 1979. do 1996. godine?

Odgovor:  Ministarstvo nema nadležnost u okviru utvrđivanja povrede prava iz radnih odnosa.

 

Da li postoji neki program putem kojeg bi raseljena lica mogla dobiti stoku ili neku mašinu?

Odgovor: U pitanju su Projekti podrške održivom povratka koje realizuju svi nivoi vlasti. Potrebno je da pratite Javne pozive u sredstvima javnog informisanja kako bi aplicirali u određenim projektima.

 

Postoje li programi pomoći za izbjeglice?

Odgovor: Ako se misli na izbjeglice migrante, nije u nadležnosti Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.

Ako se misli na izbjeglice građene Bosne i Hercegovine, svi nivoi vlasti u svojim godišnjim programima rada planiraju projekte i programe za pomoć izbjeglicama.

 

Kada će se isplatiti novčana pomoć za oboljele, preboljele od Covida a korisnici su socijalne pomoći. Usvojeno je 1.4. ali u Centrima još uvijek kažu da nemaju upute kad i kako?

Odgovor: Vlada Kantona Sarajevo je 01.04.2021. godine donijela Program podrške licima u stanju socijalne potrebe u Kantonu Sarajevo za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom korona virusa u 2021. godini.

U tački II ovog programa predviđeno je da se licima u stanju socijalne potrebe smatraju lica koja su u skladu sa Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ostvarila pravo na novčanu naknadu za pomoć i njegu od strane drugog lica (stara i nemoćna lica) ili pravo na novčanu naknadu za vrijeme čekanja na zaposlenje po osnovu osposobljavanja za život i rad.

U tački III ovog programa predviđeno je da lica iz tačke II ovog programa koja su zaražena virusom SARS-CoV-2 odnosno prebolovala bolest COVID-19, imaju pravo na novčanu naknadu u iznosu od 200,00 KM, i da se ista može dodjeliti samo jednom u 2021. godini.

U tački IV ovog programa predviđeno je da će postupak ostvarivanja prava na novčanu naknadu voditi Javna ustanova „Kantonalni centar za socijalni rad”. Nakon što se od strane Ustanove u provedenom postupku, utvrdi ispunjavanje uslova za ostvarivanje novčane naknade, direktor Ustanove će donijeti odluku o dodjeli novčane naknade licu iz tačke III ovog programa, koja se sa svom pratećom dokumentacijom na kraju svakog mjeseca, dostavlja Ministarstvu za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo, radi isplate novčane naknade.

Prema tome čim Ustanova u provedenom postupku, utvrdi ispunjavanje uslova za ostvarivanje novčane naknade, i direktor Ustanove donese odluku o dodjeli novčane naknade licu iz tačke III ovog programa, te se ista sa svom pratećom dokumentacijom, dostavi Ministarstvu za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo, ovo Ministarstvo će pristupiti realizaciji isplate novčane naknade.

            Prema informacijama koje je Ministarstvo dobilo od JU “Kantonalni centar za socijalni rad” (mail od dana 19.05.2021. godine) ova ustanova je provela slijedeće aktivnosti u cilju implementacije navedenog Programa:  na zvaničnoj web stranici, te u općinskim službama socijalne zaštite, istaknute su obavijesti korisnicima da je u toku realizacija navedenog Programa te su pojedinačno pozivani korisnici po saznanju da su prebolovali COVID-19; u elektronskoj bazi SOTAC, a u saradnji sa firmom COMP, kreirana je opcija unosa ovog prava kako bi se omogućilo jednako postupanje prilikom priznavanja, evidencije i isplate  kao i kod svih drugih prava koje korisnici ostvaruju posredstvom Kantonalnog centra za socijalni rad, te je definisano koja je dokumentacija potrebna kao dokaz za ostvarivanje prava.

Trenutno je pokrenuto više postupaka za priznavanje navedenog prava, a korisnicima će se vršiti isplata kao i kod drugih prava ( početkom tekućeg mjeseca za prethodni mjesec).

Prema podacima Kantonalnog centra za socijalni rad zaključno sa danom 21.05.2021. godine, u Kantonalnom centru su zaprimljena 52 zahtjeva za ostvarivanje prava po predmetnom Programu.

 

Kakav je status radnika Korpa.ba, dostavljača koji su na birou?

Odgovor: Ministarstvo ne raspolaže sa bilo kakvim informacijama koje su u vezi sa statusom radnika odnosno pravima, obavezama i odgovornostima iz radnog odnosa u konkrektnom slučaju.

Odogovore na pitanja građana i građanki je dala Ivana Prvulović, ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.

Pin It