MINISTARSTVO ZA NAUKU, VISOKO OBRAZOVANJE I MLADE KANTONA SARAJEVO ODGOVORILO NA PITANJA GRAĐANA

Radi li se na bezuslovnom prelazu na sljedeću studijsku godinu usljed neadekvatne organizacije sadašnje studijske “online” studijske godine,

  • Radi li se na bezuslovnom prelazu na sljedeću studijsku godinu usljed neadekvatne organizacije sadašnje studijske “online” studijske godine, pomjeranja rokova ispita iz epidemioloških razloga i mnoštvo drugih neplaniranih poteškoća?

Ne. Mislim da je to jedna od najlošijih odluka koje su donesene tokom pandemije.

  • Na koji način će se vršiti provjera diploma sa visokoškolskih ustanova i na koji način osigurati neovisnu komisiju?

Provjera diploma se vrši redovno. Upit dođe na Ministarstvo, zatim se pošalje univerzitetu, a univerzitet pripadajućem fakultetu. Dođe potvrda da li je osoba pod brojem indexa XY evidentirana na tom fakultetu i šta je/nije završila.

  • Zašto Ministarstvo ne omogući profesorima platforme preko kojih će raditi online?

Radi se na tome. Fakulteti su na različitom nivou spremnosti za online nastavu. Neki izvrsno je izvode već više godina, koriste se različite platforme itd. Planiramo intenzivirati korištenje Moodle-a na UNSA.

  • Kada će se studenti vratiti u studentske klupe? Mislite li da je online način studiranja dobar za studente? Koliko se znanja propušta online nastavom? Obzirom na online sistem održavanja ispita kako će se mladima nadoknaditi znanja?

Zavisno od epidemiološke situacije, u oktobru je planiran djelomični ili potpuni povratak u klupe. Smatram da online način studiranja može biti odličan za studente ukoliko ga nastavnici izvode ispravno i ukoliko ga studenti shvataju ozbiljno. Na vrhunskim univerzitetima širom svijeta prije pandemije je oko 50% nastave na univerzitetima već bilo online. Mi smo sada primorani da brzo prihvatimo online nastavu, ali sigurno možemo iz toga naučiti dobre lekcije koje ćemo primjenjivati i dalje. Dakle, hibridni način studiranja će sigurno ostati na univerzitetima kao trajna kategorija. A što se tiče znanja i isipita, mislim da odgovornosti dosta ima i na studentima koji su mogli samostalno i uz individualne konsultacije odlično spremiti teorijske ispite (praktične vježbe su nešto drugo).

  • Da li će biti smanjene školarine svim studentima bez obzira na prosjek, s obzirom na način izvođenja nastave?

Ne.

  • Zašto BHS jezik nije sastavni dio svakog studijskog programa?

Nije takva inicijativa nikada razmatrana, ali komunikacija u različitim oblicima je prisutna na skoro svim studijskim programima, jer istraživanja pokazuju da nam je potreban mnogo veći fokus na komunikacijske vještine.

  • Da li će ove godine biti projekat finansiranja naučno-istraživačkog projekta i koji je maksimalni iznos koji jedan projekat može da dobije?

Poziv će biti objavljen 25. 5. (na Dan mladosti). Imat će tri programa, maksimalni iznos za glavni Program 1 će iznositi 100.000 KM, a za Program 2 koji se odnosi na mlade istraživače maksimalni iznos će biti 30.000 KM.

  • Da li se planiraju smanjiti obaveze koje studenti imaju prema fakultetu, pored školarine tu imamo i različite komisije koje plaćamo kada želimo magistrirati ili diplomirati?

Ne, nije planirano nikakvo smanjivanje finansiranja studija. Za sada nije planirano ni povećavanje, ali kada se jednom krene u to pitanje vjerujem da će se ići u pravcu povećanja, a ne smanjivanja. Visoko obrazovanje je devalvirano, između ostalog, zbog cijene studija koja se nije promijenila od 2003. godine i koja je nesrazmjerno niska u odnosu na sve ostale životne troškove ili u poređenju sa školarinama na fakultetima u svijetu.

  • Da li ste upoznati sa činjenicom da diplomanti sa PMF odsjek biologija ( genetika, mikrobiologija) ne mogu dobiti prvo zaposlenje niti u državnim niti u privatnim laboratorijama? Ovaj problem postoji od uvođenja bolonjskog sistema obrazovanja. Postavlja se pitanje zbog čega se školuju kadrovi (mikrobiolozi, genetičari), osim što profesori sa fakulteta imaju posao i redovno primaju platu obučavajući studente koji se ne zapošljavaju?

Jesam, upoznata sam. Nije samo u mom resoru to pitanje, ali namjeravam mu se posvetiti ili bar inicirati i tražiti rješenje kod nadležnih organa. Ti kadrovi nama apsolutno trebaju, ali promjena četverogodišnjeg na trogodišnji/petogodišnji sistem nije uobzirila njihovo zvanje.

  • Da li je moguće ukinuti finansiranje SPUSa? Umjesto SPUSa direktno finansijski pomagati najbolje studente Univerziteta (svi fakulteti trebaju biti obuhvaćeni i za svaku godinu bar 1 student). Ne znam koliko je realno, al treba napraviti proračun pa vidjeti i da pravo glasa na Senatu samo jednom predstavniku studenata.

Interesantno. Vrlo brzo ćemo ići u izmjenu Zakona o studentskom organizovanju, ako imate neke ideje, javite se mail-om.

  • Da li planirate u Zakonu obavezno obraditi temu plagijata i autoplagijata sa vrlo jasnim procedurama i kaznenim odredbama? Mora se jasno definisati procedura od početka do kraja- mora se znati sta, ko radi u svakom koraku i koje su posljedice za one koji takvo djelo počine. Takve stvari ne bi trebale biti obuhvaćene samo Etičkim kodeksom, jer počinioci ostanu nekažnjeni.

U Zakonu se po prvi put tretiraju pitanja etike i to u cijelom jednom poglavlju. Nisu detaljno opisani svi koraci koje navodite, ali dobar je iskorak u odnosu na postojeću situaciju.

  • Kada će se ukinuti online polaganje ispita?

Ukinuti se vjerovatno neće nikada, jer neki oblik online nastave će sigurno ostati kao trajna kategorija. Međutim, mi insistiramo i sada da se većina ispita odvija u salama.

  • Da li ste svjesni da je pandemija COVID 19 uticala na smanjenje finansijskih primanja u domaćinstvu? Da li smatrate da je cijena školarine previsoka obzirom na standard države i ovu situaciju?

Ne smatram da je cijena školarine previsoka. Većina studenata, njih oko 60% studiraju društvene i humanističke nauke, a na tim grupacijama cijena školarine za samofinansirajuće studente iznosi 1.000 KM godišnje! Ista se nije promijenila od 2003. godine.

  • Kada će se studentima omogućiti praktično usvajanje vještina i priprema za rad?

U novom Zakonu o visokom obrazovanju uveden je novi način studiranja, tzv. Dualni studij. On podrazumjeva da student paralelno uči i radi, te ga paralelno ocjenjuju nastavnici i poslodavac. To je isto planirano i u srednjim školama i mislim da već u idućoj godini možemo očekivati nove studijske programe po principu dualnog studiranja.

  • Zašto studenti koji završe fakultet ne mogu naći adekvatan posao u struci?

To je pitanje više za tržište rada, a ne za fakultete. Nažalost neadekvatna apsorpcija visoko obrazovanog kadra jeste jedan od ključnih problema razvoja BiH.

  • Da li će se studentima i ove godine omogućiti još jedan rok ( socijalni) u septembru?

Ne.

  • Da li će se pružiti šansa studentima zdravstvenih studija i medicine da obavljaju praksu u skladu sa planom i programom?

Mora. Isto kao što im se mora omogućiti da nadoknade sve što su propustili. Praksa, posebno na medicinskoj grupaciji, se prema pandemijskim propisima nije mogla obavljati samo 3 sedmice u ovom semestru. Sve ostalo vrijeme, u grupama do 20 osoba uz pridržavanje svih higijensko-epidemioloških propisa se nastava i praksa mogla i trebala odvijati.

  • Da li ste upoznati sa nivoom korupcije i (ne)kvalitetom studenata koji završavaju fakultete?

Nisam. Ako imate dokaze o korupciji vaša obaveza je da ih prijavite Uredu za borbu protiv korupcije KS https://vlada.ks.gov.ba/vlada/ured-kvalitet

  • Kolike su plate profesorima na fakultetima?

Ti su podaci javni i možete ih pogledati u registru uposlenika u javnom sektoru.

  • Zašto studenti Medicinskog fakulteta protestjuju?

Ne protestuju studenti Medicinskog fakulteta, već su protestovali studenti medicinske grupacije (Farmaceutski fakultet, Zdravstvene studije) i to zato što se u nastavnoj bazi KCUS obustavila nastava za njih. Klinički predmeti su se izvodili samo za studente Medicinskog fakulteta, a ne i za ostale iz medicinske grupacije.

  • Zašto nema više praktične nastave na humanističkim fakultetima?

Trebalo bi da je ima. Prema trenuno važećem Zakonu o visokom obrazovanju u toku trogodišnjeg studija 30 ECTS (dakle jedan semestra) mora biti praktični rad.

  • Da li postoji (u okviru Visokoškolskog Zakona) neka Odredba-Zakon-Okvir kako bi se obezbijedio mehanizam tzv. otvorenoj privredi ( ili “realnom sektoru”) putem kojeg bi ista plasirala materijalna (materijalno-tehnička) sredstva – a putem čega bi otvorena privreda (“realni sektor”)  bivao tako oslobođen određenih državnih obaveza (opšteg poreza, recimo)?

Ako sam dobro razmjela na šta se pitanje odnosi, ne postoji trenutno takva odredba, ali nam je u planu da tragamo za rješenjem kojim će privredni subjekti moći finansirati istraživanja na univerzitetima, koja će onda oni koristiti u svojim kompanijama, a dobit će određene poreske olakšice za to finansiranje.

  • Kako je moguće da diplomirani biolozi raznih specijalizacija imaju zakonsku prepreku da rade u zdravstvenim ustanovama?

Nisu adekvatno uobzireni u registru zvanja i zanimanja, a do čega je došlo prelaskom sa četverogodišnjeg na trogodišnji sistem studiranja. Pitanje koje se mora urediti.

  • Da li će se išta poduzeti povodom reformi u obrazovanju?

Apsolutno. Reforma u visokom obrazovanju je krenula sa zakonskim okvirima, nakon čega će uslijediti programske reforme na UNSA. Samo morate imati strpljenja, jer se promjene u obrazovanju dešavaju jako sporo.

  • Zašto Vlada Kantona i vlast od 1996. godine najmanje novca investira u obrazovanje?

Tako je to uvijek sa obrazovanjem, nažalost. Ipak, ne bih se složila bar kada je visoko obrazovanje i nauka u pitanju. Vlada KS od 2017. kada je UNSA prešao na Trezor izdvaja 125 miliona KM za UNSA. Ove godine je izdvojen rekordan iznos za nauku od 3 miliona KM, uz obećanje da će iduće godine to biti 5 miliona KM. Time se upravo daje poruka da je fokus ove Vlade promijenjen i da je obrazovanje sada u prvom planu.

  • Zašto naše ministarstvo osim što traži novac i pomoć od EU ne traži pomoć u sistemu obrazovanja, tačnije zašto ne traže da dođu stručnjaci iz Njemačke, Amerike i Turske?

Za izradu Zakona o visokom obrazovanju mi smo konsultovali ne bilo koje stručnjake, već najvećeg stručnjaka za legislativu u visokom obrazovanju u Evropi. Dr. Hopbach je napisao zakon o visokom obrazovanju Republike Austrije, bio predsjednik Evropske agencije za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju i sada usko surađuje sa našim Ministarstvom.

  • Zašto sve više mladih odlazi iz BiH jer nema adekvatno obrazovanje?

Ne bih se složila sa tim. Mladi uglavnom odlaze nakon što dobiju adekvatno obrazovanje, a zato što ne mogu naći adekvatno zaposlenje.

  • Kad mislite donijeti Zakon o obrazovanju na nivou BiH?

Nažalost, mi se ne pitamo o tome i velika je šteta i gubitak što obrazovanje nije na nivou BiH ili bar Federacije BiH. Velika šteta!

  • Kada će biti ostvarena bolja saradnja o obrazovnom sistemu među entitetima u BiH?

U visokom obrazovanju ta suradnja postoji. I među univerzitetima i među pojedinim fakultetima.

  • Zašto mladi odlaze iz BiH?

Učestvovala sam i sama u istraživanju koje vam mogu preporučiti za čitanje iz Akademije nauka i umjetnosti BiH – Kako zadržati mlade. Možete naći knjigu online https://plus.bh.cobiss.net/opac7/bib/anubih/39264518#full

  • Kako se može dopustiti da dopisi poslani prema Ministartstvu putem pošte mogu da se izgube, iako je poštar uredno dostavio na protokol Vlade KS. Postoji dokaz za dostavu dopisa, a to je povratnica i evidencija u pošti o dostavi dopisa.

Ne bi se to smjelo desiti. Zavisi o kojem se ministarstvu radi, ali dostavite tu evidenciju koju posjedujete i pronaći će se dokument ili odgovorna osoba.

Odgovore na pitanja građanki i građana je dala ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade, Melika Husić-Mehmedović.

Pin It