ANALIZA: Uloga i način funkcionisanja mjesnih zajednica u Federaciji Bosne i Hercegovine

Mjesna zajednica predstavlja važan ako ne i najvažni segment funkcionisanja lokalne samouprave. Ali, nedovoljno dobar imidž, netransparentnost rada,

Mjesna zajednica predstavlja važan ako ne i najvažni segment funkcionisanja lokalne samouprave.

Ali, nedovoljno dobar imidž, netransparentnost rada, „kasno“ informisanje, politički uticaj, odsustvo demokratskog i neposrednog izbora u minimalno jedan organ mjesne zajednice od strane građana (u nekim jedinicama lokalne samouprave) predstavlja samo dio izazova s kojima se suočava mjesna samouprava u Federaciji BiH.

Mladi zbog brojnih razloga nisu dovoljno zastupljeni u organima mjesne samouprave u Federaciji BiH, a različite pravne odredbe o izboru organa mjesne zajednice predstavljaju značajan segment.

Nepostojanje zakonske odredbe o načinu izbora u organe mjesne zajednice za nivo Federacije BiH ostavilo je prostor jedinicama lokalne samouprave da ovo pitanje urede na vlastiti način najčešće na štetu građana i suprotno demokratskim načelima.

Postoje jedinice lokalne samouprave gdje građani (samim tim i mladi) nemaju aktivno i pasivno biračko pravo tj. pravo da biraju i budu birani u minimalno jedan organ mjesne zajednice. Propisi jedinice lokalne samouprave onemogućavaju neposredne demokratske izbore za minimalno jedan organ mjesne zajednice. Na ovaj način građani su diskriminisani jer su lišeni svog ljudskog prava koje imaju kao stanovnici nastanjeni na određenoj teritoriji (mjesnoj zajednici).

U općini Kalesija umjesto građana politički subjekti na osnovu poslednjih rezultata za Općinsko vijeće predlazu a Općinski načelnik utvrđuje liste kandidata za Vijeće mjesne zajednice koje sadrže po jednog kandidata za svako mjesto koje pripada političkom subjektu pri čemu se voditi računa o teritorijalnoj zastupljenosti i približnoj nacionalnoj strukturi stanovništva i ravnopravnosti spolova predloženih kandidata. Raspodjela mjesta u vijeću mjesnih zajednica vrši se na način i po postupku raspodjele mandata prema Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine.

Postoje jedinice lokalne samouprave gdje građani (samim tim i mladi) imaju „reducirano“ pravo da biraju i budu birani u organe mjesne zajednice.

Na primjer u općini Sanski Most, zbor građana kao organ mjesne zajednice čine svi punoljetni građani koji imaju prebivalište i nalaze se na biračkom spisku za to područje. Skupštinu mjesne zajednice kao organ mjesne zajednice biraju građani neposredno na zboru mjesne zajednice a predsjednika i članove Savjeta mjesne zajednice biraju članovi skupštine mjesne zajednice.

Dakle građani trebaju biti prisutni ili ih neko treba predložiti ko je prisutan na zboru građana da bi uopće bili izabrani u Skupštinu odnosno Savjet mjesne zajednice. Ova praksa je nedovoljno transparentna, otvara prostor za manipulaciju i politički uticaj. Građani (stanovnici mjesne zajednice) u teoriji imaju pravo da biraju i budu birani ali praktična izvedba i konzumacija ovog prava je „reducirana“. Kvorum zbora građana čini minimalno 50 građana tj. 26. građana teoriski može izabrati Skupštinu i Savjet mjesne zajednice što organima mjesne zajednice daje legalitet ali upitan je njihov legitimitet;

Postoje jedinice lokalne samouprave u kojima je izlaznost građana na izbore za organe mjesne zajednice jako niska što organima mjesne zajednice daje legalitet ali upitan je njihov legitimitet. Ovo je poslijedica činjenice da akti ne sadrže odredbu o zadovoljenju minimalne izlaznosti.

U ovom istraživanju je apostrofirana razlika između mehanizama participacije građana u donošenju odluka na lokalnom nivou i mjesne zajednice odnosno organa mjesne zajednice.

Poseban fokus u isttraživanju je posvećen zaključcima i preporukama koje mogu poslužiti kreatorima javnih politika u Federaciji BIH i organizacijama civilnog društva kako bi se kod građana posebno mladih podigao nivo svijesti o važnosti mjesne samouprave i njihovog „ranog“ uključivanja u procese koji su nadležnosti mjesne samouprave jer veća zastupljenost mladih (izabranim na demokratskim neposrednim izborima) ključna je pretpostavka razvijene i funkcionalne mjesne samouprave.

Kompletno istraživanje možete pročitati na ovom LINKUAnaliza funkcionisanja mjesnih zajednica u FBiH.