ANALIZA: Uloga i način funkcionisanja mjesnih zajednica u Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH

Cilj „Analize uloge i načina funkcionisanja mjesnih zajednica u Republici Srpskoj i Brčko distriktu Bosne i Hercegovine, sa

Cilj „Analize uloge i načina funkcionisanja mjesnih zajednica u Republici Srpskoj i Brčko distriktu Bosne i Hercegovine, sa aspekta zakonodavstva“ jeste da obezbijedi pregled informacija o ulozi i značaju mjesnih zajednica, sa fokusom na prava i benefite koje građani – posebno mladi i žene, mogu ostvarivati preko mjesnih zajednica, te informacije o legislativnom ustrojstvu mjesnih zajednica i načinu sprovođenja izbora za savjete mjesnih zajednica u Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH.

Nalazi Analize će se koristiti u promociji mjesnih zajednica kao značajnog mehanizma za učešće građana u procesima odlučivanja na lokalnom nivou u gradovima i opštinama u BiH.

Važnost predmetne Analize jeste u tome što se mjesne zajednice u Bosni i Hercegovini (BiH) smatraju naslijeđem jugoslovenske prošlosti, jer su u bivšem sistemu to bili važni prostori za učešće građana u rješavanju problema u zajednici. Mjesne zajednice su u bivšoj Jugoslaviji imale status pravnog lica sa svojom imovinom i računom i pravom raspolaganja vlastitim finansijskim sredstvima koja su se obezbjeđivala iz nekoliko izvora. Najčešći izvor finansiranja je bio samodoprinos, tj. lično učešće samih građana te mjesne zajednice.

Mjesne zajednice su se nekada osnivale za jedno ili više naseljenih mjesta ili samo za pojedine dijelove naseljenog mjesta radi zadovoljavanja zajedničkih interesa građana, ali i kao oblik učešća građana u odlučivanju na nivou opštine kao društveno-političke zajednice putem svojih izabranih predstavnika u organima opštine.
Međutim, mjesne zajednice danas u BiH nemaju ranija ovlaštenja i nadležnosti iako, u posljednje vrijeme, dobijaju sve veću pažnju međunarodnih i nevladinih organizacija, koje uzimaju u obzir veliki potencijal mjesnih zajednica da podstaknu učešće građana.

Na primjer, anketa koju su 2012. godine proveli Centri civilnih inicijativa u 14 opština u BiH pokazala je da je mjesna zajednica među najčešće korištenim participatornim mehanizmima (33,2%). To predstavlja osnovu za pokretanje brojnih projekata za jačanje mjesnih zajednica. U dosadašnjem periodu, neke inicijative su tražile izmjenu pravnog statusa i zagovarale za poboljšanje lokalnih akata za funkcionisanje mjesnih zajednica, a druge su usmjerene na jačanje kapaciteta pojedinaca i organa mjesnih zajednica.

Postoje brojne prepreke za funkcionisanje mjesnih zajednica. U Republici Srpskoj ne postoje formalne nadležnosti ovih tijela, a u Brčko distriktu mjesne zajednice imaju status nevladinih organizacija. Generalno, mjesne zajednice nemaju finansijsku autonomiju i veliki je uticaj političkih partija na izbore članova savjeta i predsjednika mjesnih zajednica. Stoga su kapaciteti i aktivizam mjesnih zajednica u praksi neujednačeni. Iako većina građana prepoznaje veliki potencijal mjesnih zajednica za kanalisanje interesa i potreba građana prema lokalnim vlastima, ipak građani izražavaju nezadovoljstvo trenutnom efikasnošću mjesnih zajednica u vršenju te uloge. Posebno je zabrinjavajuća činjenica što se mladi i žene rijetko uključuju u rad organa mjesnih zajednica.

Kompletno istraživanje možete pročitati na ovom LINKU – Analiza funkcionisanja MZ_RS i BD BiH.